Osnovna škola "Bogoslav Šulek" Slavonski Brod

Čitalačka je pismenost vještina koja nam je važna i tijekom školovanja i kasnije u životu. Svjedoci smo da danas djeca i mladi manje čitaju, sve manje razgovaraju „uživo“, često se služe kratkim porukama uz pomoć tehnologije. Koriste sve manje različitih riječi i sve manji broj značenja neke riječi. I zbog toga se ne mogu precizno izražavati. Potrebno je raditi na poticanju čitanja kod djece i mladih, da razviju zadovoljstvo u čitanju.

     U godini čitanja odlučila sam na izvannastavnoj aktivnosti uz pomoć svojih novinarki (učenica 6. razreda) provesti anketu među učenicima i učiteljima o čitanju.

Zanimalo nas je vole li učenici i učitelji naše škole čitati, koliko čitaju, što čitaju, poklanjaju li knjige, koliko imaju knjiga kod kuće, koje su im najdraže knjige i još puno toga. Da bismo to saznale, sastavile smo različite upitnike, za učenike i za učitelje. Anketu smo osmislile i provele tijekom mjeseca svibnja. U anketi je sudjelovalo 163 učenika i 51 učitelj. Podatke smo obradile i grafički prikazale.

     Nakon obrade učeničkih odgovora dobile smo vrlo zanimljive podatke. Najviše nas je zabrinuo podatak da je samo 54,6% ispitanih učenika izjavilo da vole čitati, iako 84% učenika smatra da je čitanje u današnjem društvu važno.

1. Voliš li čitati?                                        2. Smatraš li da je čitanje u                                                                                     današnjem  društvu važno?                 

Većinom učenici čitaju jer moraju čitati lektiru, samo 52% učenika izjavilo je da čitaju i druge knjige osim zadane lektire. 

Saznale smo da učenici rijetko čitaju časopise i novinske portale, ali zato često čitaju objave na društvenim mrežama – 42,6%.

3. Čitaš li knjige osim lektire?               4. a) Koliko često čitaš časopise?

​

b) Koliko često čitaš novinske portale?   c) Koliko često čitaš objave na 

                                                                           društvenim mrežama?

Na pitanje dobivaju li knjigu na dar iznenadilo nas je da je 36,4% učenika izjavilo da nikada nisu dobili, ponekad 50% učenika, a često 13,6% učenika. Niti jednu knjigu u svome domu ne posjeduje 9,3% učenika, a da posjeduju više od 50 knjiga izjavilo je 24,1% ispitanih učenika. 

5. Dobivaš li knjigu na dar?            6. Koliko knjiga posjeduješ u svojoj kući?

Zabrinjavajući su podaci, roditelji bi trebali davati primjer svojoj djeci, da je 20,4% učenika izjavilo da njihovi roditelji nikada ne čitaju knjige, ponekad 44,6%, a često 35%. Najdraža knjiga većem broju ispitanika je Vlak u snijegu, slijedi Dnevnik Pauline P. i Gregov dnevnik.

7. Čitaju li tvoji roditelji knjige?             8. Koja je tvoja najdraža knjiga?

Nakon dobivenih rezultata ankete zaključujem da je potrebno raditi na poticanju čitanja kod djece i mladih jer čitanje je izuzetno važno za naš razvoj, napredak i uspjeh u školi i životu. Nije dovoljno baviti se čitanjem samo na nastavi Hrvatskog jezika, čitajući isključivo književne tekstove. Trebamo učenike usmjeravati i na čitanje neknjiževnih tekstova, dopustiti im da biraju takve tekstove za čitanje po izboru. Iskusan čitatelj može se razviti samo čitanjem raznovrsnih tekstova koji će mu pomoći da od čitača postane čitatelj. Čitač je onaj koji može čitati, a čitatelj je onaj koji uživa čitajući i čitanjem se nadograđuje. Svima nama učiteljima cilj je naučiti učenike čitati kritički i s razumijevanjem.

                                                Blanka Jakobović, voditeljica novinarske družine

​